Radno vrijeme školske knjižnice:
- Ponedjeljak – 13:00 do 19:00
- Utorak – 8:30 do 14:30
- Srijeda – 13:00 do 19:00
- Četvrtak – 10:00 do 16:00
- Petak – 8:30 do 14:30
Povijest školske knjižnice
Prvi tragovi o postojanju školske knjižnice zabilježeni su sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća. U jednoj prostoriji zgrade na Ilici 14, koja je služila kao odlagalište nepotrebnih lonaca i drugih posuda, nalazila se vitrina sa staklenim vratima, a u njoj posloženo tridesetak knjiga. Nigdje se ne spominje osoba koja bi bila zadužena za njihovu nabavu, stručnu obradu, zaštitu i posudbu. Porastom broja učenika i preseljenjem u Frankopansku ulicu br.8, knjižnica dobiva svoje mjesto na prvom katu školske zgrade. Prostorija je bila premala za nastavu, manja od 10 m², ali dovoljna za ondašnji knjižnični fond.
Prva knjižničarka koja je vodila knjižnicu volonterski kao slobodnu aktivnost bila je Danica Popović, profesorica hrvatskog jezika. Na tom radnom mjestu ostala je do 1974. godine, obradivši pritom cijeli fond po Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Nju zamjenjuje Milka Kulušić, koja nije imala puno radno vrijeme u nastavi pa je manjak satnice nadoknađivala radom u školskoj knjižnici.
Spajanjem sa VI. Gimnazijom 1976. godine, knjižnica seli na Katarinski trg. Tamo su knjižničarke bile profesorice hrvatskog jezika Ljerka Uvodić i Dunja Malnar. Ovdje treba spomenuti bogati knjižni fond koji je posjedovala Gornjogradska gimnazija, ali koji joj se vratio nakon ponovnog razdvajanja 1991. godine. Profesorica Malnar bila je prva knjižničarka ove škole s punim radnim vremenom, ali s relativno malim knjižnim fondom. Godinu dana kasnije ona se vraća u nastavu na Gornjogradsku gimnaziju, a na njeno mjesto dolazi Nevenka Žutelija, također profesorica hrvatskog jezika. Knjižnica je tada premještena u veću prostoriju od četrdesetak m² na istom katu školske zgrade u Frankopanskoj 8. Ta prostorija još uvijek nije bila dovoljno velika da bi učenici u njoj mogli pregledavati literaturu koja je pripadala zatvorenom fondu i zbog toga se nije smjela posuđivati.
Petar Anušić, profesor hrvatskog jezika, zamjenjuje profesoricu Žuteliju, koja 1993. godine odlazi u mirovinu. Dočekao ga je neobrađeni knjžni fond od 1700 bibliotečnih jedinica. Hotelijerska škola odvaja se 1997. godine od Ugostiteljske odlukom ministrice Ljiljane Vokić. Ukupni knjižni fond tada je iznosio blizu 4500 bibliotečnih jedinica i dogovorom knjižničara i ravnatelja Jure Kuprešaka podijeljen je na pola. Prigodom podjele profesor Anušić, kao knjižničar Hotelijerske škole i Boris Popinjač, profesor hrvatskog jezika i novi knjižničar Ugostiteljske škole, napravili su zajedničku reviziju foda. Nakon nužnih otpisa oštećenih, zastarjelih, nestalih i neodgovarajućih naslova, Ugostiteljska je škola u velikom prostoru svoje knjižnice smjestila približno 700 naslova, odnosno 1400 knjiga. Mali broj knjiga imao je i jednu prednost. Postojeći fond brzo se mogao kataložno obraditi i obogatiti aktualnim lektirnim i stručnim naslovima. Iz pedagoških razloga uvodi se zakasnina, a prikupljenim novcem kupuju se novi i zanimljivi beletristički naslovi. Razumijevanjem ravnatelja Kuprešaka prostor knjižnice i čitaonice opremljen je računalom s pisačem i skenerom, Hi-Fi linijom, TV uređajem, video-rekorderom i klima uređajem. Profesor Popinjač u proljeće 2000. godine završava dodiplomski studij bibliotekarstva na Katedri informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i postaje prvi kvalificirani knjižničar ove škole od njenog postojanja.
Godinu dana kasnije, u suradnji s još šest novozagrebačkih srednjih škola i njihovih ravnatelja, Gradski ured za obrazovanje i šport spomenutim školama otkupljuje program za kompletno knjižnično poslovanje «Metel» tvrtke «Point» iz Varaždina. Prva revizija fonda provedena je 2001. godine i tada je otpisano svega desetak knjiga. Iste godine kompletan knjižnični fond računalno je obrađen, a među prvima u Hrvatskoj postavljen je online katalog (OPAC) dostupan i na našoj stranici na poveznici “Pretraživanje knjiga”.